Crnogorski predsjednik Filip Vujanović trebalo je da zatraži od poslanika i Vlade da se parlamentarna kriza rješava na Ustavom propisan način, a ne u okviru Skupštine, jer parlament nema ustavne nadležnosti da odlučuje o takvim pitanjima, smatra profesor Đorđije Blažić. On je to istakao u otvorenom pismu Vujanoviću, koji je u subotu kazao da vlast i opozicija treba da uspostave dijalog u parlamentu, a inicijativa za to treba da dođe od predsjednika Skupštine i Vlade.
– Iz sadržine Vaših izjava jasno se može zaključiti da postojeću institucionalnu krizu Skupštine i njeno rješavanje locirate, ne slučajno, kao političku krizu, iako je jasno da je primarno u pitanju institucionalna kriza parlamenta, a samo posledično politička kriza – ukazao je Blažić u otvorenom pismu Vujanoviću.
On je istakao da bi Vujanovićeva izjava bila imanentna i primjerena liderima političkih partija, ali ne i predsjedniku Crne Gore, koji je i treći mandat, naravno neustavno, dobio od građana.
– Kao predsjednik države, a uz to i pravnik, primjereno je bilo da se, autoritetom funkcije koju obavljate, ustavnim ovlašćenjem predstavljanja Crne Gore u zemlji i inostranstvu i kao zagovornik evroatlantskih vrijednosti, među kojima je i vladavina prava, poslije godinu ćutanja o institucionalnoj krizi Skupštine, obratite crnogorskoj javnosti kao predsjednik, a ne kao politički arbitar, i zatražite od poslanika i Vlade da se parlamentarna kriza rješava na Ustavom propisan način, a ne u okviru Skupštine, jer parlament nema ustavnih nadležnosti da odlučuje o takvim pitanjima – naglasio je Blažić.
On je dodao da je u tom smislu ustavnopravno jasno da se ovakva institucionalna kriza rješava na način propisan crnogorskim Ustavom, kojim su jasno propisane obaveze Vlade, predsjednika Skupštine, predsjednika klubova poslanika, ali i obaveza predsjednika Crne Gore.
– U tom ustavnopravnom kontekstu, kada država Crna Gora, nažalost, ni nakon deset godina od donošenja Ustava nema zakone o predsjedniku Crne Gore, o Vladi i o Skupštini, i kada već Vlada ne izvršava svoje ustavne obaveze u nespornoj činjeničnoj situaciji da polovična Skupština duže vrijeme, više od godinu, ne obavlja nadležnosti utvrđene Ustavom, Vaša je obaveza bila da se javno, u ime građana Crne Gore, obratite Vladi i da zahtijevate da ona postupi u skladu sa ustavnim obavezama, odnosno da sasluša mišljenje predsjednika Skupštine i predsjednika klubova poslanika u parlamentu – istakao je Blažić.
Kako je dodao, nakon toga, ako nema rješenja o uspostavljanju funkcija parlamenta u punom sastavu i obimu, Vlada treba da raspusti Skupštinu, nakon čega je Vujanović kao predsjednik države dužan da ukazom raspusti Skupštinu i raspiše izbore prvog narednog dana po raspuštanju Skupštine.
– To su ustavne obaveze i granice ovlašćenja navedenih organa i poslanika u rješavanju krize parlamenta i jedini način rješavanja ovog pitanja ako se ne može uspostaviti normalno funkcionisanje parlamenta, a ne nikakve učestale politikantske poruke „vladalaca“ prava – zaključio je Blažić.
M.V.